Hripavac ili pertussis je teška zarazna bolest dojenčadi i male djece, karakterizirana napadajima spazmatičnog kašlja. Tijek bolesti je postupan, s nespecifičnim upalnim simptomima (poput prehlade), zbog čega se u početku ne posumnja na hripavac, pa bolesnik neometano širi bolest.
Simptomi bolesti se manifestiraju nakon 5 do 21 dana od infekcije (prosječna inkubacija je
10 dana).
Osoba se zarazi kapljičnim putem s bakterijom Bordetellom pertussis nakon bliskog kontakta (udaljenost od 1 metra u trajanju od 1 sata ili dužeg boravak u istom prostoru) s oboljelom osobom. Oboljela osoba je jako zarazna u ranom stadiju bolesti i na početku kašlja (prva dva tjedna).
Bolest karakteriziraju tri stadija:
1. Stadij – rani upalni simptomi, traju 1 do 2 tjedna
– Curenje nosa ili začepljen nos i/ili blago povišena temperatura (do 38 °C)
– Kašalj (kod dojenčadi slabo prisutan)
– Teško disanje do prestanka disanja – apnea i cijanoza (kod dojenčadi i male djece).
2. Stadij – napadaji kašlja (paroksizmi), traju od 2 do 6 tjedana (ili duže)
– Brzi, snažni i ponavljajući napadi kašlja u trajanju od 1-2 minute, bez udisaja,
završavaju dugim visoko-tonskim, duboko uvučenim udahom (hripanje). Napadaji kašlja
su češći tijekom noći.
– U tijeku i nakon napada kašlja javlja se povraćanje i malaksalost.
– Stanje se pogoršava kako bolest odmiče.
3. Stadij – oporavak
– Traje oko 2 do 3 tjedna (ljeti kraće nego zimi), a može i duže, ponekad mjesecima.
Sklonost obolijevanju je najveća u novorođenačkoj/dojenačkoj dobi kod necijepljene djece. Mogu oboljeti i nepotpuno cijepljena mala djeca, starija djeca i odrasle osobe, bez karakterističnih simptoma bolesti.
O slučaju oboljenja/sumnje na bolest oboljele treba izolirati u skladu s epidemiološkim preporukama., potrebno je što prije obavijestiti epidemiologa u pripravnosti, zbog uputa za kemoprofilaksu osjetljivim osobama.
Bolest se može komplicirati, ovisno o dobi, o cijepnom statusu oboljelog djeteta, o pravovremenoj dijagnostici i terapiji. Najčešće komplikacije su bronhopneumonija, dok su konvulzije i encefalopatije znatno rjeđe.
Necijepljeno dijete koje je preboljelo hripavac može primati cjepiva s komponentom Pertusisa nakon oporavka od bolesti. Stvorena imunost kod cijepljenih osoba se vremenom značajno smanji ili nestane. Stoga, novorođenčad neće naslijediti pasivnu imunost (antitijela) od majki, osim u slučaju da je majka cijepljena tijekom trudnoće (jednokratno u zadnjem tromjesečju).
Učinkovita i sigurna prevencija hripavca je redovno cijepljenje odgovarajućim cjepivima, u skladu s Programom obveznog cijepljenja u Republici Hrvatskoj.
